Više od 97.000 stranaca ima odobren boravak u Crnoj Gori, MUP najavljuje reformu migracione politike

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je tokom sjednice Skupštine da gotovo 98.000 stranaca trenutno boravi u zemlji. U cilju pojednostavljenja procedura i jačanja kontrole, MUP najavljuje reformu migracione politike i izmjene Zakona o strancima, uz uvođenje elektronskog sistema i strožijih kriterijuma za dozvole.

Poslanica Demokratske Crne Gore, Anđela Vojinović, uputila je ministaru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću pitanje o broju stranih državljana u Crnoj Gori, vrstama boravka, zemljama porijekla i planovima za reformu migracione politike.

Prema podacima MUP-a, u Crnoj Gori trenutno 97.995 stranaca ima odobren privremeni ili stalni boravak.

“Od tog broja 26.539 ima dozvolu za privremeni boravak, 41.792 za privremeni boravak i rad, 29.664 za stalni boravak. Najzastupljenije zemlje porijekla su Rusija, Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, naveo je Šaranović.

Tako u Crnoj Gori 20.793 državljana Ruske Federacije ima odobren privremeni i stalni boravak; 23.980 državijana Srbije ima odobren privremeni i stalni boravak; 13.506 državljana Turske ima odobren privremeni i staini boravak; 7.287 državljana Bosne i Hercegovine ima odobren privremeni i stalni boravak; 4.023 državljana Kosova ima odobren privremeni i stalni boravak.

“U prvih devet mjeseci 2025. godine, prijava boravka do 90 dana izvršilo je više od 2,4 miliona stranaca, što je rast od 2,4 odsto u odnosu na isti period 2024. godine”, istakao je Šaranović.

Vlada Crne Gore planira reformu migracione politike kroz izmjene Zakona o strancima, koje su u fokusu Strategije o migracijama i reintegraciji povratnika za period 2021–2025. Šaranović podsjeća da je predlog zakona već dostavljen Skupštini.

“Novi zakon predviđa elektronsko podnošenje zahtjeva za boravak i rad, strože kriterijume za preduzetnike i direktore stranih firmi, uvođenje Viznog informacionog sistema (VIS) za prikupljanje i razmjenu podataka o vizama, pojednostavljene procedure za izdavanje i produženje dozvola za privremeni i stalni boravak”, istakao je Šaranović.

Ministar naglašava da se kontrola stranih državljana vrši svakodnevno, kroz saradnju Sektora granične policije, Uprave policije i inspekcijskih službi.

“Tokom 2025. godine, MUP je zaprimio 51.347 zahtjeva za mišljenje o privremenom boravku, od čega je policija dala negativno mišljenje za 9.499 slučajeva. Za stalni boravak bilo je 650 zahtjeva, uz 73 negativna mišljenja”, dodao je Šaranović.

Ministarstvo ističe da nova zakonska rješenja omogućavaju bolju koordinaciju sa međunarodnim partnerima, zaštitu nacionalnog interesa i transparentnu proceduru, balansirajući prava stranaca i standarde EU.

On je, kako prenosi agencija MINA, naglasio da mnogi u Crnoj Gori ne prave razliku između migranata i stranih državljana, navodeći da stranci koji borave u Crnoj Gori nijesu migranti, već strani državljani koji imaju odobrenu neku vrstu boravka.

“Migranti su ljudi koji na nelegalan način pokušavaju da uđu na teritoriju Crne Gore”, rekao je Šaranović, navodeći da se crnogorski organi efikasno suočavaju sa tim izazovom.

Kako je istakao, Crna Gora se, zahvaljujući toj efikasnosti, gotovo i ne smatra dijelom balkanske rute kojom se kreću migranti.

On je podsjetio da je Vlada donijela Strategiju o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori za period od 2021. do 2025. godine, dodajući i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova pristupilo izradi novog zakona o strancima.

Šaranović je istakao da je Ministarstvo, nakon prihvatanja na sjednici Vlade, taj zakon uputilo u Skupštinu 1. septembra.

Poslanik Demokrata Duško Stijepović je, povodom nedavnog incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo, pitao koje mjere MUP preduzima kako bi spriječio nelegalno poslovanje stranih firmi i rad stranih državljana bez odobrenja za boravak i rad na teritoriji Crne Gore, kao i kakva je trenutna bezbjednosna procjena u vezi sa boravkom i djelovanjem stranih državljana u Crnoj Gori.

Šaranović je rekao da nijesu tačne tvrdnje koje su se u posljednje vrijeme pojavljivale u javnosti da MUP i Uprava policije nijesu ništa radili po tom pitanju.

On je rekao da Uprava policije, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene na provjeru poslovanja firmi u čijoj osnivačkoj strukturi učestvuju osobe koje nijesu crnogorski rezidenti, dodajući da se ujedno provjerava i zakonitost boravka i rada.

“Uprava policije je angažovala pune kapacitete, ukijučujući taktičke jedinice. Svi ovi kapaciteti biće pojačano angažovani na terenu sa ciljem prevencije i sprečavanja planiranja i izvršenja nezakonitih aktivnosti od strane pojedinaca ili grupa koje, hibridnim djelovanjem i instrumentalizacijom pojedinačnih slučajeva, nastoje uznemiriti javnost, širiti dezinformacije i izazvati osjećaj nesigurnosti među građanima”, rekao je Šaranović.

On je kazao da je, za prvih devet mjeseci ove godine kontrolisano preko 36 hiljada stranih državljana.

Prema riječima Šaranovića, službenici policije su, od 1. januara do 1. oktobra nadležnim tužilaštvima procesuirali ukupno 696 stranih državljana, koji su počinili 673 krivična djela.

“U najvećem broju, strani državijani kao počinioci krivičnih djela potiču iz Srbije (191), Turske (93), Kosova (63), Rusije (61) i BiH (49)”, rekao je Šaranović.

On je ukazao i na mjere koje su primijenjene u prvih devet mjeseci godine u odnosu na strane državljane, ističući da tim aktivnostima jasno pokazuju posvećenost zaštiti zakonitosti, kao i očuvanju javnog reda i mira.

Šaranović je rekao da sektor bezbjednosti, uprkos izazovima u smislu kadrovskog deficita, odgovara na izazove profesionalno.

On je pozvao sve javne aktere u državi da biraju druge načine za ostvarivanje političkih ciljeva i da dozvole da bar jedan dio društvenih tema bude zaštićen od političke instrumentalizacije.

“Pozivam sve političare, javne funkcionere, sve društvene i javne poslenike, kojima nije strano da ne biraju sredstva u ostvarenju određenih političkih ciljeva, da bar ovaj dio preskoče”, naveo je Šaranović.

Kako je ocijenio, Crna Gora nema građane koji izazivaju međuvjersku i međunacionalnu mržnju, već su to samo određeni sporadični, izolovani slučajevi.

Na pitanje Stijepovića o rezultatima Uprave policije po pitanju trgovine i zloupotrebe droga, Šaranović je rekao da su godinama najveći “promoteri” Crne Gore na međunarodnom nivou bili članovi kriminalnih organizacija.

Kako je dodao, Crna Gora je godinama na globalnom nivou bila “šampion u švercu narkotika i cigareta”.

“Svi koji su govorili da sprovodimo politički veting, danas se ili terete od strane nadležnih organa, ili su već u pritvoru”, rekao je Šaranović.

On je kazao da su, za vrijeme njihovog mandata, službenici Uprave policije, podnijeli 458 krivičnih prijava protiv 548 osoba, zbog počinjenih 507 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.

“Službenici Uprave policije učestvovali su u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama kojom prilikom je pronađeno preko deset tona narkotika”, rekao je Šaranović.

On je kazao da je, u istom periodu, podnijeto 1.649 prekršajnih prijava protiv 1.654 osobe, za počinjenih 1.653 prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.

Prema riječima Šaranovića, ukupna količina pronađene droge u tom period je 1,2 tone i 13.523 komada stabijika marihuane, kao i 8.961 komada farmaceutskih proizvoda i sintetičkih droga.

On je u parlamentu odgovarao i na pitanje poslanika Demokratske Crne Gore Albina Ćemana o incidentima na Štedimu u julu prošle i avgustu ove godine, kada su iz vatrenog oružja oštećene kabine žičare na Ski centru.

Šaranović je rekao da su tokom jula i avgusta službenici granične policije i Odjeljenja bezbjednosti Rožaje evidentirali sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja, takozvanog šenlučenja na teritoriji Kosova, u pograničnom području koje gravitira prema ski centru Hajla-Štedim.

Kako je naveo, 23. jula prošle godine je, iz pravca teritorije Kosova, pucano iz vatrenog oružja u objekat zadnje stanice ski centra Hajla-Štedim.

“Uviđajem je utvrđeno da je pucano iz vatrenog oružja različitih kalibara i iz više pravaca, pri čemu je krov objekta pogođen sa ukupno 20 projektila”, rekao je Šaranović ističući da je o događaju obaviještena Granična policija Kosova, ali da taj incident još nije rasvijetljen.

On je rekao da je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) povodom tih događaja, 17. septembra uputilo verbalnu notu Ambasadi Kosova kojom je ukazano na učestale povrede državne granice sa teritorije te zemlje i očekivanje da će kosovski nadležni organi identifikovati i procesuirati počinioce incidenata.

On je kazao i da se ambasador Crne Gore na Kosovu Bernard Čobaj u septembru sastao sa predstavnicima policije Kosova.

“Tokom sastanka, kosovska strana je informisala da su preduzete sve neophodne mjere radi rasvjetljavanja incidenata i da je o događajima obaviješten nadležni tužilac, ali do sada nijesu pronađeni dokazi koji bi potvrdili sumnju da su pucnji u pravcu Crne Gore potekli sa teritorije Kosova”, rekao je Šaranović.

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović pitao je Šaranovića smatra li da budući policijski službenici, koji će biti zaposleni u posebnom postupku, za samo nekoliko mjeseci mogu da dobiju sva neophodna znanja i vještine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodisnjeg školovanja.

Šaranović je rekao da je MUP u januaru raspisao Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja 815 policijskih službenika za potrebe Uprave policlje, a da je danas objavljena lista sa 452 kandidata koja su prošla bezbjednosno i zdravstvene provjere.

<<< Šaranović: Objavljena lista, 452 kandidata ušla u finalnu fazu provjera za prijem u policiju <<<

Kako je naveo, u narednih 30 dana kandidati će biti potvrgnuti provjeri integriteta, znanja, kompetencija i vještina, nakon čega će MUP sačiniti finalnu listu kandidata koji će zasnovati radni odnos u Upravi policije.

Šaranović je istakao da se radi o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu, među kojima prednjače kandidati koji su završili smjer Kriminalistika na Pravnom fakultetu, kao i oni koji su u Upravi policije obavili Program stručnog osposobljavanja i sticali praksu.

“Oni će, saglasno zakonu, proći policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom i uz mentorstvo starijih kolega iz Uprave policije brzo će moći da odgovore na sve zadatke”, rekao je Šaranović.